Zlatno doba programera je na vrhuncu, a bez grča u želucu na posao idu menadžeri za ljudske resurse, financijski planeri te matematičari, pokazuju istraživanja. Programer je na prvome mjestu top-liste najboljih poslova u 2012. U eri digitalizacije tržište rada postalo je plodno tlo za IT stručnjake. Potražnja za njima u stalnom je porastu, posebno u medicini, znanosti i industriji. Uvjeti rada im nikad nisu bili bolji, a plaće su vrhunske.

No karijeru je u ovom poslu iz snova moguće izgraditi samo ako se stalno usavršavate i idete ukorak s novim dostignućima. Uz programere na listi najpoželjnijih zanimanja su i statističari osiguravajućih društva koji procjenjuju kolika je vjerojatnost da se dogodi nesreća, bolest, smrt ili gubitak imovine tijekom krađe ili prirodnih katastrofa. I menadžeri za ljudske resurse rade posao iz snova, kao i asistenti stomatologa te financijski planeri koji savjetima pomažu klijentima da upravljaju novcem i planiranju svoju financijsku budućnost.

Na popisu najboljih zanimanja su i radni terapeuti, menadžer online-oglašavanja te analitičar računalnih sustava. Kao šećer na kraju na popisu zanimanja iz snova je matematičar. Primjenom matematičkih teorija i formula u praksi matematičari pronalaze rješenja za probleme u poslovanju, obrazovanju i industriji.

Svaka tvrtka, bilo velika ili mala, treba profesionalca koji će se baviti kadrom te voditi računa da potrebe zaposlenika budu usklađene s ciljevima tvrtke. Stoga menadžeri za ljudske resurse u tvrtkama danas imaju stratešku ulogu i za svoj su posao jako dobro plaćeni. To je zanimanje stoga ozbiljan konkurent da postane najpoželjnije zanimanje.

Strah je loš kolega

Radite na sebi i stalno se usavršavajte bez obzira na poslovnu situaciju. Slijedite li upute mentora ili mudrih kolega, mnogo ćete naučiti i smanjiti rizik od upadanja u rutinu. Najbolje se uči na novim izazovima, pa ih spremno prihvatite bez straha - te svakom projektu dajte svoj pečat. Ako je potrebno promijenite pristup, ali ne odustajte.

Savjeti:

•  Kad ste na poslu pod stresom, nastojte zadržati pozitivan stav, sačuvati samopouzdanje i kontrolu.
•  Budite otvorenog uma i naučite prihvaćati različita pravila poslovanja.
•  U komunikaciji s kolegama budite jasni i iskreni.
•  Zahvalite onima koji vam pomažu te pomozite i vi njima  - pokažite da ste timski igrač.
•  Ne dajte se uvući u uredske tračeve. Prema šefu pokažite poštovanje, a prema kolegama strpljivost i toleranciju.
•  Izgradite poslovnu mrežu, ali i prijateljstvo s barem jednim kolegom kojemu možete vjerovati.
•  Svaki tjedan odredite prioritetne poslove, a s najzahtjevnijim tjednim zadatkom počnite što prije.
•  Pritisnu li rokovi, isključite Facebook i chat.
•  Stres smanjite tjelovježbom prije i nakon posla.
•  Ako ste premoreni, opravdano je uzeti nekoliko slobodnih dana.

Energetika, poljoprivreda i prehrambena industrija, te turizam imaju veliki investicijski potencijal. I dok je u energetskom sektoru riječ o investicijama koje daju efekte tek na duži rok, u poljoprivredi i prehrambenoj industriji posljedice mogu biti brze, a u slučaju Hrvatske i vrlo pozitivne, poručila je Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora.

Na primjeru Agrokora, koji je u razdoblju od 2002. do 2008. ostvarivao prosječnu stopu rasta prihoda od 21,8 posto i prosječnu stopu rasta EBITDA od 23,6 posto, Puljić je objasnila svoju tvrdnju kako je u poljoprivredi i prehrambenoj industriji moguć brzi rast.

Kazala je kako se suprotno uvriježenom mišljenju Agrokorov profit ne generira u trgovini, već u ta dva sektora, te da je Agrokor postao vodeća kompanija u regiji jer su shvatili da neće biti konkurentni ako sami ne proizvode sirovinu po konkurentnim uvjetima. Zato se kompanija okrenula poljoprivredi i većinu svojih investicija preusmjerila u taj sektor i prehrambenu industriju.

Od 2005. Agrokor je u ta dva sektora investirao gotovo pet milijardi kuna, dok je ukupna dobit svih poljoprivrednih kompanija koje se nalaze među 500 najvećih iznosila 218 milijuna kuna u 2009. godini.

"Kakav je to investicijski potencijal", upitala je Puljić i dodala da je u prehrambenoj industriji potrebna koncentracija i regionalizacija, rast produktivnosti i izvoza. Također je upozorila da rast produktivnosti nije iskorišten te da je ključ tog rasta u novim tehnologijama, a ne u otpuštanjima.

Ekonomija sreće, nova grana ekonomske znanosti, jedan je od trendova u svijetu koji, naročito nakon ove posljednje krize, traži i pronalazi nove odgovore na pitanja.

Svjetski lideri, svjesni toga da je nužan zaokret globalne ekonomije, traže nove putove konkurentnosti i uravnoteženog rasta bez dugova i velikih kriza.
Znanstvenici i intelektualna elita šalju poruku javnosti: na prosperitet zemlje osim materijalnih faktora utječu i subjektivni osjećaji zadovoljstva i sreće kvalitetom života stanovnika.

Znanstvena istraživanja o sreći započela su prije 40-ak godina, ali su se u posljednjih petnaestak značajno intenzivirala. U najnovije vrijeme pitanje sreće, sve više u svijetu postaju političko, odnosno pitanje ekonomske politike. Mnoge zemlje u svijetu priključile su se trendu da se uz ekonomske pokazatelje, koji mjere dostignuti stupanj ekonomskog razvoja zemlje kroz rast bruto društvenog proizvoda, koriste i pokazateljima koji mjere zadovoljstvo, kvalitetu i dobrobit svojih građana.

Moderne ekonomije shvatile su neophodnost sinergije tvrdih i mekih pokazatelja prosperiteta jedne zemlje. S obzirom na trendove u svijetu i mi smo u Hrvatskoj prepoznali tu potrebu, rekla je Nevenka Hendrih, direktorica Hendala, koji u projektu Nacionalnog indeksa sreće sudjeluje s oblikovanjem metodologije, provedbom, izradom samog indeksa i njegovom analizom.

Nasuprot općem zaključku da su bogatiji ipak sretniji, evidentno je kako se rast BDP-a u posljednjih pedesetak godina nije reflektirao i u odgovarajućem rastu sreće. Nijedno ozbiljno istraživanje ne dovodi u pitanje snažnu pozitivnu korelaciju materijalnog bogatstva i subjektivnog iskaza sreće, pa tako ni NIS, ali ukazuje da na blagostanje zemlje osim materijalnih faktora utječu i subjektivni osjećaji zadovoljstva i sreće kvalitetom života stanovnika.

Dosadašnji rezultati ispitivanja kvalitete života i sreće u Hrvatskoj govore o granici iznad koje se povećanje prihoda malo ili nikako ne odražava na povećanje sreće i zadovoljstva Hrvata, odnosno koji je to mali dobitak onih na dnu ljestvice potreban da ukupno zadovoljstvo bude veće.
Nacionalni indeks sreće, pokazatelj je koji se ne fokusira isključivo na ekonomsko područje već uzima u obzir i ostale elemente koji utječu na zadovoljstvo životom, odnosno sreću. Zato je nositeljima ekonomske politike, ekonomistima, sociolozima i svima drugima koji donose odluke, osim BDP-a, potreban i pokazatelj koji pruža uvid u cjelokupnu sliku života jedne nacije, a ne samo suhu statistiku, rekla je Marina Ralašić, voditeljica projekta NIS.

U biznisu je poznavanje klijenta i njegovih potreba ključno da bi ga razumjeli i pružili mu kvalitetnu uslugu. Potrebe ljudi se neprestano mijenjanju, a spoznaja koliko su naši klijenti, ali i ostali građani sretni i zadovoljni vlastitim životom pomaže nam u poslovanju. Vjerujemo da ovaj projekt može dati dodanu vrijednost na razini društva u cjelini i drago mi je da je upravo Allianz dio ove priče, rekao je Kristijan Buk, član Uprave Allianza Zagreb.

Hrvatska od sada ima jedan takav soft pokazatelj - Nacionalni indeks sreće, čiji prvi rezultati pokazuju da su Hrvati iskazali razinu sreće na pozitivnoj startnoj poziciji, odnosno da unatoč krizi, rastućem siromaštvu i sve više nezaposlenih Hrvati misle kako imaju još razloga za zadovoljstvo i sreću. No, od samog broja ukupne razine NIS-a puno su važnije komponente i njihove usporedbe s okruženjem, rekla je Anđa Crnjac iz Hendala predstavljajući prve rezultate NIS-a, naglasivši kako je indeks sreće dugoročan projekt. Naime, NIS će tek nakon određenog vremena, od najmanje godinu dana, pokazati svoj pravi smisao i trend, tako da je njegova glavna interpretacijska vrijednost kontinuirano praćenje kroz vrijeme jer se jedino tako mogu uočiti promjene, mjeriti efekti određenih društvenih promjena i akcija, raditi složene analize različitih razina sezonalnosti i slično.

Kako je NIS projekt kojim se kroz analizu i usporedbu trendova želi doprinijeti kvalitetnijim i djelotvornijim javnim i stručnim raspravama o povećanju prosperiteta Hrvatske u njega su uključeni i znanstvenici koji NIS analiziraju u kontekstu društvenih i ekonomskih zbivanja u zemlji i svijetu.

O važnosti sreće u životu pojedinca i društva govorila je Majda Rijavec, profesorica psihologije i predsjednica Hrvatske mreže Pozitivne psihologije, dok se Žarko Puhovski, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, osvrnuo na politološki aspekt NIS-a. Ivo Bićanić, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu Zagreb, ukazao je na značaj BDP-a, brojčanog izraza ekonomskog rasta kao mjerila uspješnosti u globalnom gospodarstvu.

NIS će svaki mjesec pratiti iskaze ispitanika o kvaliteti njihova života te o osjećaju zadovoljstva kako bi kroz usporedbe i analize ponudio javnosti drukčije gledanje na ekonomsku aktivnost i ekonomske politike. Upotrebna vrijednost NIS-a značajna je i zahtijeva daljnja propitkivanja, čemu ćemo posvetiti pažnju u našim daljnjim aktivnostima vezanim uz Nacionalni indeks sreće, zaključio je Željko Ivanković